Europski zeleni plan - strategija zelene tranzicije

Posljednjih godina klimatske i ekološke prijetnje glavne su točke raznih europskih inicijativa. Klimatske promjene i ugrožavanje okoliša shvaćaju se kao egzistencijalna prijetnja ne samo Europi, nego i svijetu.

Kako bi se prevladali ovi izazovi, postignut je Europski zeleni plan i zelena tranzicija. Cilj je transformirati EU u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo.

Europska komisija tako je potvrdila svoju predanost izazovima u području klime i okoliša. Europski zeleni plan strategija je rasta kojom Europska Unija postavlja visok zadatak za 2050. godinu. 

Cilj je postati prvi klimatski neutralni kontinent. Kontinent bez neto emisija stakleničkih plinova te gospodarski rast odvojen od ugrožavanja prirodnih resursa. Zaštita, očuvanje i povećanje prirodnog kapitala EU te zaštita zdravlja i dobrobiti građana od rizika povezanog sa zagađenjem okoliša, također su stavke plana. 

Europska komisija

Europska komisija donijela je tako niz prijedloga kako bi se već do 2030. energetskim, klimatskim, prometnim i poreznim politikama smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55% u usporedbi s razinama iz 1990. godine, kao i sadnju tri milijarde dodatnih stabala.

Za građane ovaj plan u praksi predstavlja čišći zrak i vodu, zdravije tlo i biološku raznolikost, energetski učinkovite zgrade i rašireniji javni prijevoz.

Tehnološki razvoj podrazumijeva čišću energiju i dugotrajnije proizvode koji se mogu reciklirati. Radna mjesta kreirana s planom o otopornosti na promjene u budućnosti kao i dodatno osposobljavanje u području potrebnih vještina te u konačnici globalno konkurentniju i otporniju industriju. 

Osnovna područja akcijskog plana zelene Europe

1) Kružno gospodarstvo

Model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila održiva vrijednost poznat je kao kružno gospodarstvo. Dugotrajniji proizvodi kao i smanjenje količine otpada glavni su ciljevi ove proizvodnje. 

Jedno područje EU plana je upravo kružno gospodarstvo koji je usvojen kako bi se postigla globalna konkurentnost kao i održivi gospodarski rasti te stvaranje novih radnih mjesta. 

On se prije svega odnosi na resursima bogate sektore koji imaju visok potencijal za ostvarenje kružne proizvodnje. Ekonomski ciklusi tako imaju za cilj zadržavanje resursa, poput elektronike, baterija i vozila, ambalaže, plastike, tekstila i hrane. 

2) Eko dizajn

Dizajn proizvoda također je usmjeren na ekološku održivost. Postavljanjem novih zahtjeva proizvodi trebaju biti višekratno upotrebljivi, nadogradivi, popravljivi i reciklirani. Ukratko, kreirano tako da zadovoljavaju ekološke uvjete i održivost. 

Važna je i regulacija proizvoda kako bi se uklonile štetne tvari. Europa se već može pohvaliti raznim propisima o standardima kvalitete koji će biti još bolje regulirani. Eko dizajn ima za cilj obuhvatiti što širi opseg proizvoda, kao i što širi opseg kriterija koje proizvodi moraju zadovoljiti. 

3) “Od polja do stola” 

Strategija koja se na engleskom popularno naziva “farm to table”, uključuje novi pristup poljoprivredi, ribarstvu te prehrambenom lancu. 

Često se odnosi na koncept pri kojem hrana na stol dolazi direktno s određenog polja ili farme, bez posrednika u obliku trgovine ili distributera. Odnosi se na lokalno porijeklo hrane i hranu kojoj je sezona u određenom dijelu godine. Ova strategija dio je klimatski neutralne EU 2050. 

Prehrambeni sustav ključan je pokretač i ekoloških i klimatskih promjena. Tako proizvodnja, prerada, pakiranje, transport i prodaja hrane izravno utječu na okoliš te emisiju stakleničkih plinova, zagađenje vode, tla i zraka te biološku raznolikost. 

Potrošači ovdje također imaju važnu ulogu jer je potrebna i promjena u stavu i odnosu prema hrani kako bi se birale one namirnice koje su održive i koje doprinose zdravlju i kvaliteti života. 

4) Bioraznolikost

Strategija bioraznolikosti predstavlja dugoročni plan zaštite prirode i smanjenja ljudskog nanošenja štete ekosustavu. Svijest i znanje ovdje su važni preduvjeti. 

Bioraznolikost se definira kao varijabilnost svih živih organizama i ekoloških kompleksa kojima pripadaju. Važan je temelj za budućnost planete. 

Stoga ne čudi što je upravo bioraznolikost ključna točka Zelenog plana i zalaganja cijele EU za globalna javna dobra i održivi razvoj. 

Kako bi se ova strategija provela, predložene su razne promjene u zakonodavstvu, obvezama i mjerama te ciljevima i mehanizmima upravljanja. Oporavak europske bioraznolikosti važan je cilj do 2030.godine. 

Sustavan je i ambiciozan dugoročni plan za zaštitu prirode i zaustavljanje degradacije ekosustava. To je ključni stup europskog zelenog plana i vodstva EU u međunarodnom djelovanju za globalna javna dobra i ciljeve održivog razvoja.

S ciljem oporavka europske bioraznolikosti do 2030., strategija bioraznolikosti utvrđuje nove načine za učinkovitiju provedbu postojećeg zakonodavstva, nove obveze, mjere, ciljeve i mehanizme upravljanja.

5) Nulto onečišćenje

Onečišćenje utječe na zdravlje svih ljudi, ali je i jedan od glavnih razloga ugroženosti i gubitka bioraznolikosti. Izravno utječe na dekontaminaciju ekosustava. Zdravstveni, ekološki, ekonomski i sociološki razlozi za globalnu borbu protiv onečišćenja velika su motivacija EU.

Stoga je plan nultog onečišćenja ključan, a ovisi o globalnoj politici. EU se zalaže za ubrzavanje provedbe relevantnih zakona kojima se nastoji provesti ciljeve za smanjenje onečišćenja zraka, vode, tla, buke kao i stvaranja otpada. 

Potencijal Zelene Europe za Hrvatsku

Hrvatska je kao članica EU također dio provedbe Zelenog plana. To između ostalog za RH znači usmjeravanje prema aktivnoj industrijskoj politici i stvaranje klastera u proizvodnji hrane. 

Zeleni je plan dobra prilika hrvatskoj ekonomiji za bolje ekonomsko pozicioniranje, kao i usmjeravanje na održivu energiju. Hrvatskoj su dostupne razne europske potpore u sektorima edukacije, transporta, energije, tehnološkog razvoja i inovacija, kako bi ostvarila ciljeve plana.

Ovdje pratite relevantne natječaje kao i Integrirani teritorijalni program koji uključuje zelenu tranziciju Hrvatske, a s naglaskom na klimatsko ekološke  izazove, kružno gospodarstvo i očuvanje ekosustava te boljitka života svih građana.