Izazovi digitalne transformacije i ciljevi digitalnog desetljeća

Digitalna transformacija kompleksan je proces koji sa sobom nosi određene izazove, ali njezine prednosti nadmašuju poteškoće. Koliko je važna za razvoj privatnog i javnog sektora države, govori i to što je Europska komisija 2021. godine predstavila viziju i put za uspješnu digitalnu transformaciju Europe do 2030. godine. 

Tako je ovo desetljeće prozvano digitalnim desetljećem, a njegovom smjernicom Digitalni kompas dijeli se na “4 strane”, a to su digitalne vještine građana, digitalizacija javnih usluga, sigurna i održiva digitalna infrastruktura te digitalna transformacija poduzeća.  

Što je digitalna transformacija?

Prije nego što uđemo u problematiku i poticanje digitalne transformacije, dotaknimo se osnova.

Ne postoji univerzalna definicija digitalne transformacije koja se može primijeniti na svaki pojedini proces digitalne transformacije. Proces izgleda drugačije u svakom sektoru, kao i u svakoj industriji, ali postoje neki zajednički aspekti digitalne transformacije koje možemo sagledati.

Ukratko, digitalna transformacija odnosi se na integraciju digitalnih tehnologija u svako pojedino područje poslovanja, što rezultira temeljnim promjenama u načinu na koji to poduzeće posluje te kako proizvodi i isporučuje vrijednost.

Ali digitalna transformacija puno je više od jednostavne integracije digitalnih tehnologija. Predstavlja kulturološku promjenu koja zahtijeva prilagodbu potpuno novog načina razmišljanja. Ova promjena tako zahtijeva učenje, eksperimentiranje, napuštanje “statusa quo” i prihvaćanje izazova.

Naravno, uloga digitalne transformacije u poboljšanju javnog i poslovog sektora je neosporiva. Od povećanja operativne učinkovitosti do izravnog povećanja profita, pojednostavljivanje dugih procesa, brža rješenja i prednosti za građane te u konačnici pojačanog zadržavanja zaposlenika – digitalna transformacija donosi brojne prednosti. 

Izazovi digitalne transformacije 

Prednosti digitalne transformacije i digitalizacije određenih procesa su neupitni. Ipak, njezin je proces često izazovan čak i za privatne tvrtke, a za javni sektor koji nema toliku slobodu procesa utoliko je teži. 

Pokušaj upravljanja svim aspektima digitalne transformacije bez snažnog plana, bez prihvaćanja svih dionika i s nedostatkom fleksibilnosti može spriječiti uspješno postizanje krajnjeg cilja digitalne transformacije.

Brojne su stavke koje je potrebno sagledati kako bi digitalna transformacija bila uspješna. Neke od osnovnih su implementacija tehnologija, strateško planiranje i alociranje sredstava. 

1) Implementacija novih tehnologija 

Složeni softver i nove tehnologije česta su prepreka digitalnoj transformaciji. Posebice ako nema IT odjela, postoji mogućnost da će implementacija novih tehnologija i korištenje složenog softvera biti naporan zadatak. Potrebna je odgovarajuća obuka, podrška tijekom prijelaza na nove alate i procese kao i odgovarajući sustav za baš tu djelatnost. 

Ovdje se javlja i psihološka komponenta pri čemu ljudi koji su dio nekog poduzeća ili organizacije moraju prihvatiti proces promjene kao i razmišljanja. Stoga je važno pravovremeno komunicirati te voditi sve djelatnike kroz ovaj proces. 

2) Strateško planiranje digitalne transformacije

Prije nego što se započne proces digitalne transformacije, potrebno je imati vrlo jasnu strategiju i odgovor na pitanje što se procesom želi postići. 

Potrebno je definirati dugoročni cilj, međuciljeve, potrebna znanja i vještine te koga je u proces potrebno uključiti i povezati kako bi sve funkcioniralo. Potom je potrebno definirati potporu kao i sredstva za ostvarenje iste, kao i trošak ljudskih resursa i vremena. 

3) Sredstva za digitalnu transformaciju 

Digitalizacija i digitalna transformacija zahtijevaju određena, pozamašna sredstva. Zbog vremenskog trajanja procesa, početni procijenjeni iznos često je u konačnici veći. Stoga je planiranje budžeta vrlo važna stavka, a alociranje sredstava ključno. 

Indeks gospodarske i društvene digitalizacije 2022. - Hrvatska

Kako se Hrvatska pozicionira kad je riječ o digitalizaciji? 

Indeks digitalne ekonomije i društva (DESI) sažima pokazatelje o digitalnoj uspješnosti Europe i prati napredak zemalja EU-a.

Europska komisija od 2014. prati napredak država članica u digitalnom području i objavljuje godišnja izvješća o indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI). Svake godine izvješća uključuju profile država, pomoću kojih države članice mogu utvrditi područja za prioritetno djelovanje.

DESI-jem se države članice rangiraju prema razini digitalizacije i analizira se njihov napredak u prethodnih pet godina u odnosu na početno stanje. 

Hrvatska se pozicionirala na 21. mjestu, a s ocjenom 2,59 bilježi blagi rast u odnosu na 2020.u godinu kada je prosječna ocjena iznosila 2,52. 

Ovo istraživanje analizira digitalnu spremnost različitih gospodarskih sektora te kroji prijedloge, preporuke i smjernice za poboljšanje i unapređenje digitalnog kapaciteta gospodarstva i poduzeća Hrvatske. Slaba je korištenost digitalnih javnih usluga, kao i implementacija digitalizacije u srednjim i malim poduzećima. 

Hrvatska bilježi dobre rezultate u digitalnim vještinama, ali manjak stručnjaka u informacijsko komunikacijskim tehnologijama. Nedostatak stručnjaka tako utječe na integraciju digitalnih tehnologija u sva poduzeća kao i nemogućnost iskorištavanja svih potencijala digitalne transformacije. 

Usprkos slabim rezultatima, digitalne tehnologije sve su popularnije u hrvatskim poduzećima, a u planu je ulagati velike napore u postizanju ciljeva digitalnog desetljeća posebice u pružanju javnih usluga za građane i poduzeća. 

Dobar smjer ka boljim rezultatima svakako je nova Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2030., donesena na sjednici Hrvatskoga sabora, 16.12.2022. godine. Nadalje, mjere digitalne transformacije hrvatskog gospodarstva i društva za sljedećih 10 godina uređene su Nacionalnom razvojnom strategijom za razdoblje do 2030. 

Cilj Hrvatske u 2030. godini jesu održivo gospodarstvo i društvo, jačanje otpornosti na krize. zelena i digitalna tranzicija te ravnomjeran regionalni razvoj. 

Digitalna Europa

Europska Unija također nudi različite programe i natječaje za bespovratna sredstva u svrhu poticanja digitalizacije i tehnološkog napretka članica EU.

Jedan od najznačajnih programa onaj je Europske komisije. Prethodno spomenuti program Digitalna Europa procijenjen je na 7,588 milijardi eura u sadašnjim cijenama.

Pored novih radnih mjesta, poticanja vještina i razvoja tržišta, krajnji je rezultat svakako i jačanje konkurentnosti EU. Sve države članice podupiru ovaj pristup digitalizaciji koji je usmjeren na ljude kao najvažnije čimbenike procesa te poštivanje vrijednosti i temeljnih prava EU. 

Kroz ovaj program pruža se i potpora te jačanje europske konkurentnosti i zelenoj tranziciji s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine te razvoj u smjeru tehnološke suverenosti. Uz Digitalnu Europu, odobrena i predviđena sredstva za digitalnu tranziciju ostvarit će se i kroz Program Koherentnost i Kohezija 2021. - 2027. te Integrirani teritorijalni program 2021. - 2027.

 Više o programu Digitalna Europa kao i aktualnim natječajima pronađite ovdje.