Ulazak u Schengen - mehanizam sigurnosti i gospodarskog rasta RH

Schengenski sporazum kamen je temeljac Europske unije i imao je velik utjecaj na slobodu kretanja unutar EU. Ali što je točno Schengenski sporazum i kako funkcionira?

Jednostavno rečeno, Schengenski sporazum je ugovor koji je potpisan u selu Schengen u Luksemburgu 1985. godine. 

Cilj mu je ukinuti putovnicu i druge vrste granične kontrole na međusobnim granicama zemalja sudionica. To omogućuje ljudima da slobodno putuju unutar Schengenskog prostora, koji se trenutno sastoji od 26 europskih zemalja: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska i Švicarska. A sada im se pridružila i Hrvatska.

Ove zemlje čine "Schengenski prostor" i ukinule su kontrolu putovnica i druge vrste granične kontrole na međusobnim granicama.

Povijest Schengenskog sporazuma

Koncept Europe bez granica ima dugu povijest, koja datira iz 1930-ih. Međutim, tek je potpisivanjem Schengenskog sporazuma 1985. ta ideja počela dobivati ​​oblik. Ugovor je potpisalo pet od deset država članica Europske ekonomske zajednice (EEZ), koja je kasnije postala Europska unija (EU).

Izvorne potpisnice Schengenskog sporazuma bile su Belgija, Njemačka, Francuska, Luksemburg i Nizozemska. Ugovor je stupio na snagu 1995. godine, nakon što je ugrađen u pravni okvir EU-a. Od tada je schengensko područje raslo i razvijalo se, pri čemu su mu se nove zemlje pridruživale, a druge su se isključivale.

Širenje schengenskog prostora nije uvijek išlo glatko jer su se neke zemlje suočavale s izazovima u ispunjavanju potrebnih uvjeta za članstvo. Međutim, opći cilj sporazuma ostaje isti: stvoriti Europu bez granica i promicati slobodno kretanje ljudi, robe i usluga unutar EU.

Danas je Schengenski sporazum sastavni dio EU-a i njegovih država članica te nastavlja igrati ključnu ulogu u poticanju jedinstva, suradnje i sigurnosti u cijeloj regiji.

Kriteriji za ulazak u Schengen

Da bi se kvalificirala za pridruživanje Schengenskom području, država mora ispuniti niz kriterija, uključujući:

• Biti član Europske unije (EU) ili Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA)

• Posjedovanje potpuno operativnog i integriranog sustava upravljanja granicama

• Imati potpuno operativnu i integriranu politiku viza

• Imati potpuno operativnu i integriranu politiku azila i migracije

• Posjedovanje potpuno operativnog i integriranog sustava policijske suradnje

• Posjedovanje potpuno operativnog i integriranog sustava pravosudne suradnje

• Uz ove tehničke kriterije, država također mora pokazati da je predana održavanju vrijednosti i načela EU-a, uključujući poštivanje ljudskih prava, vladavinu prava i zaštitu manjina.

Da bi se pridružila schengenskom prostoru, zemlja prvo mora podnijeti službeni zahtjev Europskoj komisiji, koja će zatim ocijeniti spremnost zemlje i usklađenost s kriterijima. Ako se zemlja ocijeni spremnom, Komisija će dati preporuku Vijeću EU, koje će potom donijeti odluku o pristupanju zemlje. Proces može trajati nekoliko godina i podložan je stalnom praćenju i ocjenjivanju od strane Europske Unije.

Prednosti Schengena

Ali što Schengenski sporazum znači za ljude koji žive u Europi? Za početak, čini putovanje mnogo lakšim i praktičnijim. Nema više čekanja u redu na graničnoj kontroli ili ispunjavanja zamorne papirologije. Također promiče jedinstvo i suradnju među europskim zemljama, budući da potiče slobodan protok ljudi, roba i usluga.

Građani imaju pravo slobodno putovati unutar schengenskog prostora.. To otvara nova vrata za turizam, obrazovanje i poslovne prilike. Također pomaže u jačanju veza zemalja s ostatkom Europe i promiče kulturnu razmjenu.

No, koristi od ulaska u schengenski prostor nadilaze samo slobodu kretanja. Također povećava sigurnost zemlje i poboljšava njen položaj na međunarodnoj sceni. Ulaskom u schengenski prostor država pokazuje predanost poštivanju načela i vrijednosti Europske unije te pokazuje spremnost da sa susjedima surađuje na stvaranju sigurnije i prosperitetnije Europe.

Schengenski sporazum sastavni je dio Europske unije i njezinih država članica. Promiče jedinstvo i suradnju unutar EU-a i olakšava putovanje svim Europljanima. Pristupanje Hrvatske Schengenskom prostoru značajan je korak naprijed za zemlju i služi kao dokaz jakih veza i zajedničkih vrijednosti unutar EU-a.

Nadalje, Schengenski sporazum uključuje niz mjera za jačanje ukupne sigurnosti područja, poput uspostave zajedničke vizne politike, stvaranja baze podataka za razmjenu informacija o osumnjičenicima za kaznena djela i nestalim osobama te uspostava zajedničkih timova za kontrolu granice i provođenje zakona. 

Ove mjere pomažu osigurati da schengensko područje bude sigurno i sigurno mjesto za sve njegove građane i posjetitelje.

Ulazak RH u Schengen 

Hrvatska je ušla u Schengen 1.1.2023, s jednoglasnom potporom 26 država članica Schengena. 

Članica je Europske Unije od 2013.godine, što znači da je u 10 godina ostvarila uspjeh i zadovoljila visoke kriterije ulaska u Schengen. Zajedno s čuvanjem schengenske granice, Hrvatska je preuzela i euro, valutu još 19 članica EU. 

Ulaskom u Schengen ukida se granična kontrola između Hrvatske i ostalih članica Europske unije, a susjedne Slovenije i Mađarske. Na vanjskim granicama sa Srbijom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom ostaje granična kontrola koja je sada pooštrena zbog čuvanja granice Schengena. Hrvati koji žive u tim susjednim zemljama, a imaju i hrvatsko državljanstvo i državljanstvo zemalja izvan EU, tretirat će se kao građani EU-a sve dok koriste svoje hrvatske dokumente za prelazak granice.

Nakon što je ostvarena kontrola na vanjskoj granici, može se slobodno putovati unutar Schengena bez ponovne provjere.

Novi mehanizmi zaštite 

Hrvatska će od sada koristiti schengenske mehanizme nadzora, kontrole i razmjene podataka (SIS i VIS sustavi itd.) – koji se koriste za borbu protiv terorizma i upravljanje migracijskim tokovima.

SIS (Schengen Information System)

SIS je zajednička baza podataka članica Schengena koja sadrži podatke o traženim i nestalim osobama, izgubljenim i ukradenim stvarima te zabranama ulaska. Dostupan je svim policijskim službenicima, službenicima granične kontrole, službenicima za provođenje zakona i sličnim srodnim tijelima.

Na temelju informacija SIS-a policija može poduzeti potrebne radnje. Primjerice, informacije bi trebale pomoći u uhićenju osoba za kojima je raspisana tjeralica, otkrivanju pokušaja ponovnog ulaska osoba kojima je odbijen ulazak u Schengen ili oduzimanju ukradenih automobila ili osobnih dokumenata.

VIS (Visa Information System)

VIS je sustav koji članicama Schengena omogućuje razmjenu podataka o vizama. VIS povezuje nacionalne sustave članica Schengena, konzulate u zemljama koje nisu članice EU i sve vanjske granične prijelaze.

VIS prikuplja podatke koji se odnose na zahtjeve za vizu za kratki boravak radi posjeta ili tranzita kroz Schengen. Na graničnim prijelazima omogućuje policiji provjeru osoba koje su podnijele zahtjev za biometrijsku vizu. Uspoređuju svoje otiske s podacima dostupnim u sustavu.

EES (entry-exit system)

Uvode se i dva sustava granične kontrole EES i ETIAS (Europski sustav za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja), koji se na razini Europske unije provode iz sigurnosnih razloga kako ne bi bilo potrebe za graničnim kontrolama. 

No, najvažnije od svega, a naročito građanima Republike Hrvatske svakako su prognoze za gospodarski porast. Ulaskom u Schengen, kao i prelaskom na euro, RH postaje pogodnije tržište za promet robe, gospodarstvo, turizam te strane investicije. Schengenski sporazum igra ključnu ulogu u Europskoj uniji i njezinim državama članicama, promičući jedinstvo, suradnju i sigurnost, što Hrvatsku stavlja u jači i sigurniji položaj članice EU.