Hrvatska kulturna baština u digitalnom dobu

Vijesti
Digitalna transformacija u kulturi

Digitalizacija kulturne baštine

08.09.2023.

Zdravlje i kvaliteta života

Energija i održivi okoliš

KET

ICT

Javnost

Poslovni sektor

Znanstveno-istraživački sektor

Javni sektor

HGK

Raznolika kulturna baština Hrvatske

Smještena u srcu Europe, Hrvatska se može pohvaliti bogatim spektrom kulturnog blaga koje odražava njezinu povijest. Od drevne rimske arhitekture pulske Arene do zamršene paške čipke, od tradicionalnog klapskog pjevanja do svečanosti Sinjske alke, kulturna baština Hrvatske raznolika je i bogata.

Ovi elementi kolektivno definiraju identitet nacije, ali i prepoznatljivost RH u svijetu. Međutim javljaju se izazovi u očuvanju i potrebna su moderna rješenja.

Očuvanje kulturne baštine suočava se s nekoliko izazova, uključujući neizbježan protok vremena, velike troškove obnove i potreba da se povijest učini dostupnom svima. Tako su suvremene digitalne tehnologije najbolji saveznika za suprotstavljanje navedenim izazovima.

Digitalna transformacija kulturne baštine

Digitalna transformacija, koja predstavlja integraciju digitalnih tehnologija u svako pojedino područje poslovanja, postala je ključni pokretač promjena u svim sektorima, a kulturna baština nije iznimka. 

Tradicionalno, kulturna baština bila je pohranjena u arhivima, muzejima i knjižnicama, a pristup njoj bio je ograničen. No, digitalna transformacija mijenja procese i sisteme, čineći kulturnu baštinu dostupnijom i interaktivnijom nego ikad prije.

  1. Digitalna transformacija i digitalizacija 

Digitalizacija je ključna komponenta digitalne transformacije kulturne baštine. Ona uključuje pretvaranje starih i osjetljivih materijala poput knjiga, rukopisa, umjetničkih djela, filmova i zvučnih zapisa u digitalni oblik. Ovaj proces omogućuje očuvanje tih resursa i širenje njihovog pristupa diljem svijeta.

Jedna od najvažnijih prednosti digitalne transformacije u kulturnoj baštini je širenje dostupnosti ovih resursa. Iz svih krajeva svijeta tako je moguće učiti o kulturi i povijesti različitih regija. To je naročito korisno za obrazovne svrhe, omogućavajući učiteljima i studentima pristup bogatom materijalu za učenje.

Digitalna transformacija ne utječe samo na unutarnje procese funkcioniranja institucija, pohrane i distribucije podataka, već i na stvaranje interaktivnih iskustava. 

Virtualni muzeja, digitalni arhivi i aplikacije za učenje jezika temeljeni na kulturnoj baštini samo su neki primjeri inovacija koje su postale moguće zahvaljujući digitalizaciji. Ove inovacije čine kulturnu baštinu privlačnijom i pristupačnijom mlađim generacijama.

  1. Digitalna transformacija i očuvanje

Digitalna transformacija također igra ključnu ulogu u očuvanju kulturne baštine. Digitalni zapisi omogućuju precizno dokumentiranje stanja artefakata, čime se olakšava njihova restauracija i konzervacija. Također, digitalni arhivi često služe kao osnova za istraživanje i razvoj novih tehnika očuvanja.

Unatoč brojnim prednostima, digitalna transformacija kulturne baštine suočava se s izazovima. Jedan od glavnih izazova je očuvanje digitalnih podataka. Brza tehnološka evolucija može dovesti do zastarijevanja formata i platformi, što može ugroziti dugoročnu dostupnost digitalizirane baštine. Također, pitanja privatnosti i sigurnosti podataka postaju sve važnija kako se pohranjuju osjetljivi kulturni materijali.

e-Kultura za očuvanje kulturne baštine RH

Ozbiljne smjernice za digitalizaciju kulturne baštine bile su izrađene u okviru projekta "e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine" koji je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u razdoblju 2014.-2020. 

Ministarstvo kulture i medija provodi ovaj projekt u suradnji s partnerima, uključujući Hrvatsku radioteleviziju, Hrvatski državni arhiv, Muzej za umjetnost i obrt te Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu.

Glavni cilj ovih smjernica je uspostaviti sustavni i standardiziran pristup digitalizaciji kulturne baštine, uz usklađivanje normi i specifikacija za postupak digitalizacije. Radna skupina koja je izradila smjernice i prateće dokumente, uključujući "Prilog Upute za pripremu građe za digitalizaciju," konstantno ih ažurira, uključujući i informacije o zakonodavstvu i digitalizacijskim praksama.

Ministarstvo kulture također je pokrenulo očuvanje kulturne baštine na nacionalnoj razini kako bi poboljšalo zaštitu, dostupnost i pohranu digitalnih kulturnih sadržaja. Kako bi se ovaj sustav razvio, provodila se analiza trenutnog stanja informacijskih sustava, digitalne građe, zakonodavnog okvira, standarda i kriterija za digitalizaciju, troškova i prihoda digitalizacije kulturne baštine te kapaciteta relevantnih institucija. 

Tako je jedna od usluga koju možemo vidjeti u realizaciji  na portalu e-Građani  - usluga predstavljena u 2022.godini “Moja e-Kultura”. Kako navode u opisu, usluga povećava dostupnost te štiti kulturnu baštinu sustavnom, standardiziranom i trajnom pohranom u digitalnom obliku

Novom uslugom Moja e-Kultura uspostavljen je nacionalni informacijski sustav koji omogućava integrirano pretraživanje i pristup digitalnoj kulturnoj baštini uz interoperabilnost sustava koji se pojedino koriste te dugoročno očuvanje i dostupnost stvorenih digitalnih sadržaja.

Povezivanjem informacijsko-komunikacijskog sustava i centralnog repozitorija, jedinstven pristup i korištenje digitalizirane građe kulturne baštine omogućeni su građanima, znanstvenicima, studentima, poslovnim subjektima te zajednici arhiva, knjižnica i muzeja, a korištenje digitalne kulturne baštine i nadalje će se poticati u područjima znanosti, obrazovanja i turizma.

Ovaj sustav će poboljšati dostupnost i interoperabilnost kulturne baštine među institucijama, pridonoseći njezinom digitalnom očuvanju i kvalitetnijem korisničkom iskustvu.

Primjeri digitalizacije kulturne  baštine u RH

  • Virtualni muzeji: Istraživanje prošlosti u sadašnjosti

Virtualni muzeji pojavljuju se kao dinamične platforme koje korisnicima omogućuju da krenu na putovanja kroz povijesna mjesta, artefakte i izložbe, sve iz udobnosti svojih domova. 

Europska unija razvila je brojne virtualne muzeje, a hrvatski muzej zadarskog antičkog stakla jedan je od domaćih primjera uspješne virtualizacije. Koristeći 3D modele, interaktivne karte i multimedijske sadržaje, ovaj virtualni muzej nudi posjetiteljima opipljivo iskustvo zadarske povijesti i staklarske baštine. 

  • 3D skeniranje i modeliranje

Još jedan primjer je projekt poput digitalizacije Dioklecijanove palače u Splitu. Korištenjem najsuvremenijih tehnika 3D skeniranja i modeliranja, detalji skulptura, pročelja i interijera palače pomno su snimljeni u digitalnom obliku. Ove digitalne replike služe kao nacrti za točnu restauraciju, osiguravajući da arhitektonska baština bude dostupna generacijama koje dolaze. 

  • Digitalni arhiv

Hrvatska digitalna knjižnica primjer je očuvanja književnosti. Kroz napore u digitalizaciji, stari rukopisi, rijetke knjige i povijesni dokumenti sada su dostupni istraživačima, znanstvenicima i entuzijastima diljem svijeta. Ovaj digitalni repozitorij premošćuje vremenske praznine, potičući osjećaj povezanosti između suvremenih čitatelja i stoljećima starih tekstova.

  • Proširena stvarnost (AR) i virtualna stvarnost (VR)

Budućnost tehnologije koja se već uvelike koristi svakako su tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR), a koje pridonose u očuvanje kulturne baštine. I Hrvatska počinje prepoznavati važnost ove ponude za turiste pa tako postoje brojni projekti, jedan od kojih je i hvarski VR projekt koji putem moderne tehnologije oživljava skrivenu povijest antičkog Hvara.

  • Interaktivni obilasci baštine

“Smart Guide” platforma povezana je uz Dubrovnik i druge morske gradove, a nudi aplikaciju putem koje turisti i posjetitelji postaju vlastiti vodiči služeći se mobitelom dok obilaze grad. 

U hrvatskim gradovima nude se i razne kombinacije multimedijskog pripovijedanja, povijesnih slika i interaktivnih elemenata te virtualne izložbe poput Muzejskog dokumentacijskog centra.

Nastojanje očuvanja hrvatske kulturne baštine je zajedničko, uključuje partnerstvo kulturnih institucija, državnih tijela i subjekata iz privatnog sektora. Europska unija, prepoznajući važnost očuvanja kulturne baštine, osigurala je sredstva za potporu digitalizaciji kulturnih dobara. 

Ovi zajednički napori osiguravaju da blago hrvatske prošlosti nije ograničeno na povijesne knjige, već da je dostupno putem digitalnih puteva.

Prednosti i izazovi digitalne kulture

Digitalno čuvanje kulturne baštine nudi brojne prednosti. Omogućuje širi pristup, nadilazeći geografska ograničenja i omogućavajući široj publici da se bavi poviješću. Digitalne platforme pružaju interaktivna iskustva koja osvajaju mlađe generacije i potiču osjećaj ponosa na kulturnu baštinu. 

Međutim, također se moraju pozabaviti izazovima kao što su zabrinutost oko autentičnosti digitalnih prikaza i mogućeg isključivanja onih marginaliziranih zajednica u digitalnom svijetu.

Budućnost očuvanja kulturne baštine u Hrvatskoj svakako je isprepletena s tehnološkim inovacijama. Kako digitalni alati nastavljaju napredovati, kulturni sektor ima priliku poboljšati tehnike očuvanja i povećati angažman posjetitelja. Uspostavljanje ravnoteže između tradicije i inovacije bit će ključno u osiguravanju budućnosti, kako bi sve generacije mogle svjedočiti bogato kulturno nasljeđe Hrvatske. 

 

Sektori
Vijeća i tajništva
Područja
Kategorije